Tag: direktna akcija

  • Solidarna kuhinja: Mesečni izveštaj, 12. novembar 2024.

    Solidarna kuhinja: Mesečni izveštaj, 12. novembar 2024.

    Tokom prethodnog meseca bili smo na Homolju, gde smo učestvovali u okupljanju ZBOR-a (Združeni balkanski otpor i rad), neformalnog međunarodnog kolektiva aktivista angažovanih u delovanju protiv rudarenja i drugih oblika nasilne eksploatacije. Okupljanje je organizovano u saradnji sa lokalnom aktivističkom grupom RIS – Rendžeri istočne Srbije, sa ciljem razmene iskustava u pružanju direktnog otpora. 

    Homoljske planine postale su meta kompanije Dandi, koja se u ovom kraju uveliko priprema za otvaranje rudnika zlata, u kome će se eksploatacija vršiti uz upotrebu cijanida, čiji su efekti pogubni po životnu sredinu. Istraživanja započeta još 2008. godine intenzivirana su tokom poslednje tri godine, pa sada postoji i do 2000 istražnih bušotina, na kojima se danas radi danonoćno. 

    Za domaće radnike, ali i radnike iz Bugarske, Rumunije, Turske i drugih zemalja, nema odmora jer se kompaniji žuri da ubere plodove investicije procenjene na 211 miliona dolara. Za profit ove multimilijarderske kompanije biće žrtvovani vodotokovi, šume, njive, biljne i životinjske vrste, a ako treba – i ljudi. 

    Rudnik na mestu gornjih slivova najvažnijih reka istočne Srbije zatrovaće ne samo Homolje, već i sve predele kroz koje ove reke protiču i tako ostaviti hiljade ljudi bez izvora pijaće vode. Narušen je biodiverzitet područja, kao i proizvodnja meda, čiji je najveći proizvođač upravo Homolje. Za 7 godina Dandijevog rudarenja, koliko je predviđeno vreme rada ovog rudnika, ostaće nepovratno uništen život ovog područja. Nakon toga, možemo pretpostaviti, preći će na sledeću destinaciju, kao što su u Srbiju došli nakon sličnog ekološkog i ekonomskog pustošenja u Namibiji, Ekvadoru i Bugarskoj. 

    Homolje već plaća cenu za Dandijev deo kolača u korporativnoj utrci za rudarskim blagom Srbije i regiona, koja sve više uzima maha. Požari, za koje lokalci veruju da se ciljano podmeću, već gutaju kilometre šume. Brojne zaštićene i strogo zaštićene životinjske i biljne vrste već su direktno ugrožene. Zaštićeno vrelo Mlave već je zagađeno, kao i brojne rečice i potoci u njenom slivu. S druge strane, za potrebe kompanije se mesecima cisternama dostavlja pijaća voda iz Žagubice, a kad zafali pijaće vode Dandi vodu krade gurajući cevi u okolne potoke. Pijaća voda iz državnog vodovoda cisternama i vatrogasnim vozilima dostavljana je kompaniji čak i u periodu kada su u Žagubici za meštane bile na snazi restrikcije vode, a obližnje selo Laznica bilo u potpunosti bez vode. 

    Jasno je da, kao i u drugim slučajevima, i ova privatna kompanija uživa punu podršku od strane države. Ova saradnja se ogleda kako u prihvatanju, pa i aktivnom logističkom potpomaganju Dandijevih štetnih i protivzakonitih delatnosti, tako i u sistemskom progonu lokalnih aktivista koji se bore protiv rudnika. Posledice koje aktivisti trpe uključuju i napade – medijske, pravne, ali i fizičke – od strane lokalnih vlasti i policije. Ipak, pripadnici Rendžera istočne Srbije nastavljaju svoju borbu kroz različite oblike direktne akcije.

    Direktna akcija pruža mogućnost da neposrednim učešćem u ostvarivanju svojih ciljeva učimo šta znači upravljati sobom i svojim životom, životom svoje zajednice. Kroz udruženo i ravnopravno organizovanje stvaramo i živimo odnose koji prkose stalnom takmičenju koje nam sistem nameće, oslanjajući se na uzajamnu pomoć i zajedništvo. Kolektivni i samoorganizovani otpor je korak ka društvu zasnovanom na slobodi, ravnopravnosti i solidarnosti.

    Tokom prethodnog meseca, podelili smo 2605 obroka graška, vege bolonjeza, paprikaša, masale sa leblebijama, pasulja, paste sa sirom i pečurkama, đuveča, sočiva i pilava. Podelili smo i 90 konzervi nareska. Nedeljom su uz obrok ljudi na našem punktu dobili i limunadu, palačinke i štrudlice.

    Solidarnost, a ne milostinja!

  • Solidarna kuhinja: Dvonedeljni izveštaj, 6. april 2023.

    Solidarna kuhinja: Dvonedeljni izveštaj, 6. april 2023.

    Zaštita društva i ljudi koji ga čine je nemoguća ukoliko ne podrazumeva i zaštitu prirode. Podsećamo na to da su sve dobijene bitke za životnu sredinu one koje je narod izvojevao zajedničkim snagama.

    Tokom prethodne dve nedelje smo paralelno pratili dva napada na naša javna dobra. Na Šodrošu, novosadskoj divljoj plaži, koja zbog bogatstva svoje flore i faune važi za ekološku oazu,  radnici preduzeća Vojvodinašume i kompanije China Road and Bridge Corporation (CRBC) su nezakonito posekli 140 stabala. Uprkos tome što je u ovoj oblasti seča drveća još uvek zabranjena zbog gnežđenja ptica, investitorska sekira je uspešno preletela sve zakone, potpomognuta kordonom policije i uz podršku sekretarijata za zaštitu životne sredine i drugih institucija. Okupljeni aktivisti koji već skoro godinu dana brane Šodroš su silom razdvojeni od stabala, a više njih je i privedeno dok su pokušavali da prekinu seču. Njihove prijave o nezakonitostima nisu usvojene i na njihove pozive inspekcije i sekereterijati nisu odgovarali, pokazujući nam još jednom da su u svojoj borbi usamljeni.

    Istog dana kada je počela seča na Šodrošu, solidarni građani su se sukobili sa radnicima beogradskog Vodovoda, koji su krenuli sa raskopavanjem Savskog nasipa kod Bloka 70 u cilju postavljanja kanala za vodovodne cevi i struju za obližnje splavove i druge ilegalno postavljene objekte. Nasip je uspešno blokiran, a nakon protesta i višednevnog nadzora nasipa, okupljeni ljudi su uspeli da popune rupu i vrate kanal na pređašnje stanje. Kao i na Šodrošu, videli smo da se za kršenje zakona više ne unajmljuju privatni akteri – radnici Vodovoda, policija koja je legitimisala okupljene ljude, i predstavnici vlasti poput gradskog urbaniste su tu da po svaku cenu osiguraju bezbednost kapitala.

    O značaju Savskog nasipa, ali i Ribarskog ostrva i Kameničke ade za dostupnost vode, zaštitu od poplava i opstanak biljnih i životinjskih vrsta, je dosta pisano do sada. Želimo da ukažemo i na solidarne ljude koji su se smenjivali pri čuvanju nasipa, podržavali borbu deljenjem hrane i pića i preko razgovora, tribina i protesta prenosili značaj ovih prirodnih dobara, kao i značaj zajedništva i organizovanja. Dokazavši nam da svako može da doprinese u borbi i da nađe svoje mesto u njoj, oni su nam pokazali i zašto do borbe mora doći i zašto ona mora biti i direktna. 

    Na punktu Solidarne kuhinje se protekle dve nedelje podelilo 1280 obroka paste bolonjeze, pasulja, graška i krompir pirea sa kobasicama i kupus salatom. Zasladili smo se štrudlicama, kao i sa 260 porcija pita sa voćem i posnih torti i kolača. 

    Solidarnost, a ne milostinja!